DRUGA STRANA MEDALJE // Migrantska kriza kao šansa: Milionska ulaganja na području Grada Bihaća

DRUGA STRANA MEDALJE // Migrantska kriza kao šansa: Milionska ulaganja na području Grada Bihaća

Od početka migrantske krize koja je Bihać zadesila početkom 2018. godine ovaj grad trpi velike socio-ekonomske štete. Proteklih godinu dana potpuno je izostala rekacija države u smislu upravljanja krizom i bilo kakav vid pomoći, bilo u strateškom ili materijalnom smislu.

RANIJE OBJAVLJENO
Radovan Karadžić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu…

Nastavljena blokada rada Zavoda zdravstvenog osiguranja…

Međunarodne organizacije, prvenstveno IOM, UNHCR i UNICEF pokušavaju nadomjestiti odsustvo uloge države tako što migrantima koji borave u Bihaću nastoje obezbijediti sve humanitarne potrebe u vidu smještaja, ishrane i zdravstvenih usluga, ali o građanima Bihaća računa nastoje voditi samo lokalne vlasti i policija.

Spoznavši da ne može računati na vlastitu državu i da je migrantska kriza proces koji lokalna zajednica ne može zasutaviti niti spriječiti, ali koji nosi i određene šanse, Grad Bihać se brzo fokusirao na razvijanje projektnih prijedloga koji bi trebalo da kroz izgradnju infrastrukture i nabavku opreme kompenziraju štete koje grad trpi i generiraju određene koristi za lokalno stanovništvo u svemu tome.

Nakon što je u objekat bivšeg Đačkog doma Borići u vlasništvu Grada Bihaća uloženo preko 1,2 miliona KM za smještaj migantskih porodica s djecom, Vlada Velike Britanije putem svoje ambasade implementirala je oko 600 hiljada KM u vidu nabavke multifunkcionalnog komunalnog vozila, kontejnera i kanti za smeće, izgradnje dijela javne rasvjete u najpogođenijim naseljima, rehabilitiaciju rekreativne zone Borići, Partizanskog spomen obilježja, Gradskog parka, te stadiona NK Jedinstvo, Vlada Švedske također kroz UNDP u javnu rasvjetu ulože 150 hiljada KM, zatim je Fondacija otvoreno društvo u dva navrata po 100 hiljada KM finansira projekte gradskih preduzeća i ustanova, 50 hiljada KM Vlade RS-a i 10 hiljada od grada Bijeljine će biti također utrošene u infrastrukturu pogođenih naselja.

Najznačajnije izdvajanje do sada je od strane Delegacije EU u BiH koje iznosi 1,2 miliona KM za rekonstrukciju kompletne javne rasvjete na području Bihaća koje je u fazi implementacije, 200 hiljada KM za dva vozila hitne pomoći Domova zdravlja, te oko 1 milion KM za kompletno opremanje policije Unsko-sanskog kantona.

– Bitno je istaći da lokalna zajednica ne dobiva novac, nego se sve aktivnosti na terenu implementiraju direktno putem međunarodnih organizacija poput IOM-a, UNDP-a, USAID-a itd. Svi ovi projekti, ali i oni koji će doći nakon njih, imaju za cilj da pokušaju Gradu Bihaću kompenzirati štete koje trpi, ali i pokazati građanima Bihaća da unatoč činjenici da je naša vlastita država zakazala, ipak nisu sami na vjetrometini ovog globalnog procesa. Razvijati teorije zavjere o nekoj navodnoj prodaji grada je suludo, nije se se Bihać našom voljom našao kao destinacija na migrantskoj ruti, ako ne želimo tražiti iste primjere u Srbiji ili dalje, pogledajmo Veliku Kladušu, tamo su lokalne vlasti učinile sve što su mogli da odbiju migrante ali oni tamo i dalje dolaze, imaju iste probleme kao i Bihać, a koristi množe sa nulom, navode iz Kabineta Gradonačelnika.

Ukoliko svim pobrojanim projektima pridodamo sredstva utrošena od strane IOM-a za snabdijevanje migrantskih centara na području Bihaća i Velike Kladuše, za šta je prema nezvaničnim informacijama do sada utrošeno preko 5 miliona KM, te par stotina uposlenih lokalnih stanovnika u različitim međunarodnim organizacijama, možemo slobodno zaključiti da će takav novčani priliv značajno utjecati na pozitivne ekonomske trendove u ovom dijelu BiH.

Ipak, stav većine Bišćana je da bi radije da svoj razvoj temelje na dugoročnijim idejama poput razvoja turizma, ali kako ih je zadesila situacija koju nisu priželjkivali, svjesni su da ne smiju biti naivni i iz nje izaći zbrajajući samo štete.

Komentari