Zašto su cijene peleta u BiH vrtoglavo skočile?

Zašto su cijene peleta u BiH vrtoglavo skočile?

Stanovnici Bosne i Hercegovine koji se griju na drveni pelet nespremni i previše sigurni u komocije koje nudi ovaj energent su ušli u zimu, pa posljednjih sedmica imaju problema sa osiguranjem goriva, kažu proizvođači za Al Jazeeru.

Jednostavnost lagerovanja i činjenica da je prije hladnoća vreća peleta od po 15 kilograma bilo i na svakoj većoj benzinskoj stanici, a kamoli u prodajnim centrima i skladištima ogrijeva i građevinskog materijala, „uljuljkala“ je potrošače.

 

 

No, „sibirski“ val niskih temperatura doveo je do nešto veće potrošnje ovog energenta, kao i drugih, ističu proizvođači.

Ovakvim stanjem na bh. tržištu peleta koriste se prodavači tog energenta na internetu, pa su posljednjih sedmica značajno povećali cijene i u oglas dodali napomenu „Imamo na stanju“.

Na primjer, jedan prodavač iz Banje Luke pelet je na portalu olx.ba 5. oktobra prodavao za 125 eura, da bi cijena prije 12 dana porasla na 140, potom na 150, i konačno, danas, na skoro 200 eura, odnosno 390 KM za tonu.

Njegov sugrađanin se izgleda poveo njegovim primjerom.

 

 

Tako je „ekstra kvalitetan“ pelet „vrhunskog kvaliteta sa certifikatom“ prije 13 dana koštao 140 eura, da bi potom cijena porasla na 210 eura. Trenutna cijena iznosi 225 eura (450 KM) i to bez prevoza – za područje Banje Luke cijena je 20 KM (10 eura) po paleti.

Jedan prodavač iz Kladnja do jutros je prodavao tonu peleta za 140 eura, da bi danas cijena iznosila 180 eura…

Ipak, takva situacija je uvijek sa energentima ovog tipa. I ranije su cijene uglja, ogrjevnog drveta sa zimskim mjesecima rasle, pa i bile udvostručene.

Said Karalić, direktor kompanije Kovan M. I. iz Gračanice, ističe kako kupci kotlova i peleta ove firme neće ostati uskraćeni za potrebni energent.

„Kovan, kao najveći proizvođač peleta u Bosni i Hercegovini, proizvodi pelet punim kapacitetom. Mi nismo zaustavljali proizvodnju nijedan dan i peleta imamo za kupce Kovanovih kotlova“, kaže za Al Jazeeru.

„Istina, sada isporučujemo redukovane količine jer, ipak malo neočekivana potražnja u ovom periodu znači da se kupci nisu na vrijeme snabdjeli. U periodu do prije nekih 20 dana je peleta bilo na mnogim prodajnim mjestima, skoro na svim benzinskim pumpama.“

Dodaje kako, bez obzira što kupci nisu se snabdjeli na vrijeme, peleta ima i bit će ga za sve njihove kupce.

Također su se pojavile informacije kako su neki proizvođači i prodavači peleta podigli cijene zbog ekstremnih hladnoća.

Karalić kaže kako njegova firma od 2012. godine nije mijenjala cijenu peleta i ona iznosi 280 konvertibilnih maraka, odnosno nešto više od 140 eura po toni.

„Proizvodni kapaciteti peleta u BiH se mogu povećati. Proizvođači su prethodnih godina mnogo izvozili van države jer domaći kupci nisu mogli kupiti sve te količine koje su zaista velike. Ja bih još jednom sugerisao bh. potrošačima da se ubuduće na vrijeme osiguraju kao što se nekada radilo sa drugim energentima kao što su ugalj, drva…“

FIS: Prisutna nestašica

I u FIS Vitezu, također velikom proizvođaču peleta, smatraju kako mnogi potrošači nisu računali na nešto oštriju zimu.

Ipak, slažu se kako je došlo do nestašice peleta.

„S obzirom na ogromnu potražnju kupaca u posljednjih desetak dana i na trenutno stanje naših zaliha, možemo slobodno reći da je došlo do nestašice peleta. Kako se to događa usred zimske sezone, loša je to vijest za sve potrošače kojima je ovaj energent jedina opcija za zagrijavanje domova i poslovnih prostora“, navode iz FIS-a.

„Za razliku od proteklih nekoliko godina, ova zima ima dosta duži period sa jako velikim minusima pa je uslijed toga i potrošnja energenata sigurno povećana. Vjerovatno mnogi potrošači nisu računali na ovako oštru zimu, te nisu osigurali dovoljne zalihe peleta“, dodaju.

Ističu i praktičnu stranu peleta kao jedan od razloga slabe pripreme za hladni kraj 2016. i početak 2017. godine.

„Pelet je pakiran u vrećicama od po 15-20 kilograma i jednostavan je za transport, pa mnogi i ne stvaraju velike zalihe, već računaju s tim da ga po potrebi kupuju u manjim količinama. Tu dolazimo do problema sa kojim se sada suočavamo: potražnja za peletom u ovom trenutku je velika, a mi nismo u prilici da zadovoljimo potrebe svih naših kupaca“, ističe kompanija poznata prevashodno po velikim prodajnim centrima u cijeloj državi i proizvodnji namještaja, a potom i po peletu.

I u FIS-u ističu kako proizvodnja peleta ne spada u njihovu primarnu proizvodnju.

„Naši kapaciteti su sasvim dovoljni za preradu ostataka piljevine i strugotina drveta koji nastaju pri proizvodnji masivnog namještaja. Na žalost, količine koje mi proizvodimo trenutno ne zadovoljavaju potrebe svih FIS-ovih kupaca, ali vjerujemo kako ćemo se za narednu grijnu sezonu, i jedni i drugi, puno bolje pripremiti.“

Kupcima predlažu dogovor za narednu zimu.

„Od kupaca očekujemo da pred početak sezone planiraju potrošnju i po mogućnosti dostave narudžbe za pelet kako bismo planirali plasman većih količina na domaćem tržištu”, poručuju iz FIS-a.

Komentari