Korisne informacije: Kako preživjeti nuklearni rat

Korisne informacije: Kako preživjeti nuklearni rat

Dokle god postoje arsenali nuklearnog oružja, postoji i mogućnost da ono bude iskorišteno. U današnjem svijetu sve su veće tenzije između nuklearnih sila, a mogućnost nuklearnog rata vraća se na nivo kakav je bio za vrijeme Hladnog rata.

Nuklearni rat ipak ne mora značiti i kraj ljudske rase. Uz malo pripreme, pridržavanja nekih osnovnih pravila i dosta sreće, moguće je preživjeti čak i najgoru verziju radioaktivnog armagedona, piše Jutarnji.

 

 

Priprema prije napada

1. Imajte spreman plan

U slučaju nuklearnog napada najmanje 48 sati ne biste smjeli izlaziti na otvoreno. Trebali bi imati sve što vam treba za preživjeti barem za taj prvi period.

2. Skupite zalihu nekvarljive hrane

 

 

Riža, grah, šećer, med, zobene pahuljice, tjestenina, mlijeko u prahu, sušeno voće i povrće – mogu trajati godinama i sadrže mnogo kalorija u odnosu na svoju masu. Svaki put kada dođete u trgovinu, kupite i jednu ili dvije namirnice s liste dok ne skupite svoju zalihu. Nemojte zaboraviti otvarač za konzerve.

3. Pripremite zalihu vode

Idealno bi bilo imati oko četiri litre po osobi po danu. Vodu držite u plastičnim kanisterima prikladnim za držanje pitke vode.

4. Nabavite uređaje za komunikaciju

Ako ste informisani, velika je vjerovatnoća da ćete preživjeti duže. Trebali bi imati barem radio-prijemnik kako bi mogli čuti službene obavijesti vlasti i službi za spašavanje. Korisno bi bilo imati i zviždaljku, kao i solarni punjač za svoj mobitel. Upitno je hoće li mobilna mreža ostati aktivna, ali trebate biti spremni ukoliko proradi.

5. Prikupite zalihe lijekova i pribora za prvu pomoć

Trebali bi imati barem standardnu kutiju prve pomoći, sa sterilnim gazama i zavojima, antibakterijskom masti, gumenim rukavicama, makazama, pincetom, termometrom i dekom. Nabavite ili isprintajte i uputstva za prvu pomoć: kako povezati rane, liječiti šok i opekline.

6. Nabavite zalihu druge korisne opreme

Bilo bi dobro da imate baterijsku svjetiljku i zalihu baterija za nju i za radio. Maske za prašinu, plastičnu foliju, ljepljivu traku, vreće za smeće, vlažne maramice… Imajte i alat za zatvaranje ventila za plin i vodu.

7. Ostanite informisani

Redovno pratite vijesti. Nuklearni napad vjerovatno neće doći nenajavljen. Prethodit će mu višednevni ili višesedmični rast tenzija između nuklearnih sila, vjerovatno potaknut nasilnim incidentom ili konvencionalnim vojnim sukobom.

8. Razmislite o evakuaciji

Ako se nalazite u gradu koji bi mogao biti meta, razmislite o bijegu na neku drugu lokaciju. U slučaju nuklearnog rata, izgledne mete su sjedišta vlada, vojne baze, teretne luke i aerodromi koje imaju piste duže od tri kilometra. U slučaju totalnog rata vjerovatna meta su i industrijska i prometna središta, kao i veliki urbani centri.

Preživljavanje nakon napada

1. Smjesta potražite sklonište

Bljesak svjetlosti nuklearne eksplozije vidljiv je na dvadesetak kilometara. Ukoliko se nalazite unutar pet kilometara od eksplozije, vjerovatno vam nema spasa, no ako se nalazite dalje možda imate vremena reagirati.

Imat ćete oko 10 do 15 sekundi vremena prije nego što do vas dođe toplinski udar, koji uzrokuje opekline trećeg stepena, te 20 do 30 sekundi prije nego do vas dođe udarni val.

Ako ne možete stići do skloništa, potražite bilo kakvu udubinu u terenu i lezite licem prema dolje, pokrivajući što više kože možete. Ako nema udubine, kopajte što brže. Toplinski udar opeći će vam kožu do udaljenosti od 32 kilometra, a vjetar udarnog vala doseći će brzinu od 960 kilometara na sat.

Ako nemate drugih opcija, uđite u najbližu zgradu, ali samo ako ste sigurni da neće biti znatno oštećena. Ovisno o kvaliteti izgradnje, većina stambenih zgrada do udaljenosti od 11 kilometara od eksplozije bit će uništene. Udaljenijim zgradama prsnut će svi stakleni prozori, pa se držite podalje od njih.

Držite se dalje od zapaljivih tvari. Najlonske tkanine i bilo kakvi uljani materijali zapalit će se usljed toplinskog udara. Nipošto nemojte gledati u eksploziju – čak i kratko vrijeme izloženosti može uzrokovati sljepoću.

2. Čuvajte se radioaktivnih čestice

Prvi val radijacije nakon nuklearne eksplozije je najopasniji, ali osobe koje će mu biti izložene prije će stradati od samog udarnog vala eksplozije.

Ako ste preživjeli samu eksploziju, najveću opasnost predstavljaju vam radioaktivne čestice koje nakon eksplozije topli zrak podigne u atmosferu, te padaju u obliku fine prašine nošene vjetrom ili kao ‘crna kiša’. Takve čestice zagađuju izvore vode, poljoprivredna zemljišta i predstavljaju trajnu opasnost za boravak na otvorenom.

3. Ojačajte svoje sklonište protiv radijacije

Sabijte zemlju na zidove, ili bilo što čega se možete dohvatiti. Kako bi smanjili svoju izloženost radijaciji na samo jedan promil, treba vam zaštita od 21 centimetra čelika, 70 centimetara kamena, 66 centimetara betona, 2,6 metara drva, 1 metar tla, 2 metra leda ili 6 metara snijega.

4. Ostanite u skloništu najmanje 200 sati

Planirajte ostati barem osam do devet dana u svojem prvom skloništu. Prvih 48 sati nemojte uopće napuštati sklonište, dok u sljedećem periodu izlazite što rjeđe i kraće, jer će teren biti pun radioaktivnog joda, koji bi se trebao raspasti u roku od devet dana.

Osim joda, prijetnje su i radioaktivni cezij i stroncij, koji će ostati aktivni desetljećima. Dobro se upijaju u tkivo, te će trajno zagaditi brojne izvore hrane, a vjetar ih može nositi hiljadama kilometara daleko od eksplozije.

5. Pažljivo rasporedite svoje zalihe

Koliko god da ste si zaliha odvojili za slučaj nuklearnog rata, prije ili kasnije trebat ćete nabaviti još.

Ako pronađete zalihe hrane u konzervama ili alumijskim posudama, vjerovatno će biti sigurne za jelo, ukoliko posuda ili konzerva nije oštećena.

Ukoliko lovite divlje životinje, oprezno ih oderite i odbacite srce, jetru i bubrege, u kojima će se skupljati radioaktivne čestice. Nemojte jesti ni meso blizu kostiju, jer se radijacija zadržava i u koštanoj srži.

Jedite korjenaste biljke poput krompira i mrkve. Kako je jestivi dio biljke bio ukopan ispod zemlje, veće su šanse da je manje radioaktivan.

Otvoreni spremnici vode vjerovatno će biti zagađeni. Idealno bi bilo imati pristup podzemnom izvoru ili pokrivenom bunaru. Mogli bi napraviti i solarni destilator.

Koristite vodu iz rijeka i jezera samo ako nemate drugog izbora. Napravite prirodni filter tako što ćete iskopati rupu 30-ak centimetara od obale, i uzmite samo vodu koja se ulije kroz tlo. Potom je prokuhajte kako bi uništili bakterije.

Voda u zgradama vjerovatno će biti sigurna neko vrijeme. Ako nema pritiska, a izgledno je da ga neće biti, otvorite slavine na najgornjem katu kuće i potom otvorite slavinu u prizemlju kako bi izvukli vodu.

7. Nosite više slojeva odjeće, pokrijte cijelo tijelo

Zimske jakne, kape, rukavice, dugi rukavi – kako bi izbjegli radijacijske opekline. Redovito tresite odjeću kako se na njoj ne bi nakupljale radioaktivne čestice, i perite ju ako imate s čim.

8. Liječite radijacijske i toplinske opekline

Ako imate manje opekline, namočite ih u vodu dok bol ne popusti. Ako dođe do pojave plikova, isperite ih hladnom vodom a potom prekrijte sterilnom kompresom. Ni u kojem slučaju nemojte bušiti plikove.

Ako nema plikova, nemojte pokrivati kožu, već samo isperite opečeno područje i namažite ga vazelinom ili otopinom vode i sode bikarbone. U najgorem slučaju može poslužiti i vlažna zemlja.

U slučaju teških opeklina, zaštitite ih od daljih zagađenja. Ako se odječa stopila s opeklinom, nježno izrežite odjeću oko opekline, ali nemojte pokušavati isčupati tkaninu. Nemojte stavljati nikakvu mast na ranu, već opeklinu isperite samo s vodom.

Nemojte previjati rane s gazama koje nisu namijenjene za opekline. Možete koristiti plastičnu foliju.

Autor: (Redakcija) – avaz

Komentari