Poljoprivreda kao razvojna šansa Bihaća

Poljoprivreda kao razvojna šansa Bihaća

Prema katastarskim podacima Grad Bihać raspolaže s 27.262 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 19.773 ha privatnog, a 7.471 ha državnog zemljišta. Njive čine 12.287 ha, voćnjak 484 ha, livada 8.796 ha i pašnjak 5.677 ha. U ovim podacima nisu prikazane poljoprivredne površine s područja MZ Martin Brod, koje su 2006. godine pripale općini Bihać i iznose ukupno 4.375 ha. Iz podataka o veličini zemljišnog posjeda zaključuje se da su isti usitnjeni i najveći broj domaćinstava raspolaže sa površinom zemljišta do jednog ha, što predstavlja prepreku za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Problem usitnjenih posjeda je prisutan na području cijelog USK-a ali i Federacije BiH.

Za daljnji razvoj poljoprivrede potrebno je staviti u upotrebu zemljište koje se ne obrađuje, konačno riješiti pitanje šta je to „državno zemljište“, uvesti plaćanje takse na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Da bi se ovo uradilo neophodno je izmijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu a već je  upućena inicijativa prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede za izmjenu pojedinih članova Zakona. Ove aktivnosti se provode zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a.

 

 

„U Gradskoj upravi Bihaća su stava kako je krajnje vrijeme da se riješi pitanje vlasništva državnog poljoprivrednog zemljišta pa ukoliko taj ne obrađuje zemljište u skladu sa Zakonom plaćaće taksu za neobrađeno zemljište. Ako neki pravni subjekt tvrdi da je vlasnik npr.cca 500 ha poljoprivrednog zemljišta  a ne obrađuje ga država može naplatiti godišnju taksu u iznosu od 75.000,00 KM (za kulturu njiva). Vjerujem da bi samo na ovaj način mogli staviti u funkciju ono zemljište koje se ne obrađuje a pravi poljoprivredni proizvođači bi bili u mogućnosti aplicirati za veće površine i intenzivirati svoju proizvodnju. Sredstva prikupljena po ovom osnovu mogla bi se dalje ulagati u poljoprivredu i ovo je jedan od prioritetnih zadataka grada Bihaća, ističe Elmina Emrulović, šef Odsjeka za poljoprivredne djelatnosti.

U skladu sa Zakonom o poljoprivredi u 2012. godini bilo je upisano ukupno 778 poljoprivrednih gazdinstava od čega je 762 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava a 16 pravnih subjekata (od čega je njih šest registrovalo poljoprivredni obrt). U 2015.godini broj porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani i RPG i RK iznosi 1431 a broj privrednih subjekata je 56 (od ovog broja 41 je registrovano kao poljoprivredni obrt). U poređenju sa drugim općinama USK-a, kada je u pitanju broj upisanih poljoprivrednih proizvođača u RPG i RK, općina Bihać je na trećem mjestu, a ispred nje su općina Cazin i Velika Kladuša.

„Posebno moram istaći činjenicu da je ovako velikom rastu registrovanih poljoprivrednih obrta doprinijela jedna nova mjera u Programu poticaja općine/grada, a to je sufinansiranje doprinosa za registrovane poljoprivredne obrte sa 50 %. Sa ovom mjerom se krenulo u 2013. godini a poznato je da je gradonačelnik Emdžad Galijašević  još kao ministar u Vladi Unsko sanskog kantona nastojao pomoći u prvom redu mladim poljoprivrednicima da na ovaj način obezbijede svoju ali i egzistenciju svoje porodice. Poznato Vam je da je i Federalno ministarstvo poljoprivrede pokrenulo aktivnosti vezane za  sufinansiranje doprinosa za registrovane poljoprivredne obrte u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje. Kada govorimo o poljoprivrednoj proizvodnji na području Grada Bihaća napredak je evidentan gotovo u svim granama. Dominira stočarska proizvodnja zahvaljujući u prvom redu redovnom otkupu mlijeka od strana Mljekare „Meglle“ d.o.o.Bihać ali ograničene pašnjačke površine kao i uvjeti koje moraju ispuniti svi proizvođači mlijeka doveli su do toga da nam se veliki broj ljudi obraća sa zahtjevima za zasnivanje novih zasada u prvom redu jagodičastog ali i drugih vrsta voćnih zasada. Riječ je o rentabilnoj proizvodnji koja se može zasnovati na usitnjenim posjedima ali i ovde su problem ona inicijalna sredstva koja je neophodno obezbijediti da se krene u ovaj vid proizvodnje“-  ističe Emrulović.

Sufinansiranje kupovine deklarisanog sadnog materijala sa 25 posto

 

 

Grad Bihać već treću godinu za redom sufinansira kupovinu deklarisanog sadnog materijala sa 25 %. Ova sredstva u većem iznosu trebaju planirati i na višim nivioma vlasti bilo kroz kapitalna ulaganja ili kroz poticaje za novozasnovane zasade. Važnost investiranja u podizanje novih voćnih zasada ogleda se u velikoj vrijednosti proizvodnje po jedinici površine koja upošljava veliki broj radnika. Također je potrebno imati u vidu da ulaskom u EU BiH neće imati mogućnost povećanja površina pod višegodišnjim nasadima mimo dodijeljenih kvota. Ipak, kod podizanja novih zasada, zbog nedostatka finansijskih sredstava, poljoprivrednici se opredjeljuju za površine od 0,2 ha, čime se umanjuje njihova konkurentnost. Na području k.o. Gornja Gata nalazi se intenzivni zasad aronije na površini od 8 ha koji je trenutno najveći ne samo na području USK-a  već i u Federaciji BiH. TU je i firma „Amanita“ d.o.o. koja proizvodi i otkupljuje malinu a cjelokupnu količinu izvozi u zamrznutom stanju.

Kada je u pitanju proizvodnja žitarica i krmnog bilja na području grada Bihaća ista je organizirana na porodičnim poljoprivrednim domaćinstvima i to isključivo za podmirenje vlastitih potreba. Jasno je kako u  takvim okvirima većina poljoprivrednih domaćinstava nije konkurentna proizvodnji kako zbog visoke cijene repromaterijala, tako i zbog usitnjenih posjeda. U strukturi sjetve, kada su u pitanju ratarske kulture, dominantne su pšenica, kukuruz u zrnu i kukuruz za krmu.

„Kroz Program poticaja poljoprivrednim proizvođačima sufinansiramo kupovinu repromaterijala za proljetnu i jesenju sjetvu i to prvenstveno sjeme kukuruza, pšenice i raži kao i mineralnog đubriva NPK. U 2013. i 2014. godini zaprimljeno je i obrađeno ukupno 1.473 zahtjeva za novčane poticaje iz Budžeta Grada Bihaća a u 2015. do danas je zaprimljeno 706 zahtjeva. Samo za sufinansiranje kupovine repromaterijala za proljetnu sjetvu u 2015. godini potrebna su sredstva u iznosu od 47.761,00 KM za 164 poljoprivredna proizvođača“-  ističe Emrulović.

Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru je takođe vid proizvodnje koji je u proteklom periodu u stalnom porastu. U 2013. i 2014. godini podijeljeno je 65 plastenika površine 100 m2 a kontinuirano se potiče proizvodnja u plastenicima. Većini koja se bavi ovom proizvodnjom problem predstavlja plasman proizvoda. Dobra vijest je da prije nekoliko dana firma „Poljosementi“ dio prostora u firmi Polietilenka u Bihaću gdje namjerava otvoriti pogon za preradu voća i povrća. Iz budžeta Grada Bihaća sufinansira se i vještačko osjemenjavanje goveda, kupovina poljoprivredne mehanizacije, kamate na poljoprivredne kredite sa 4%, potiče se razvoj pčelarstva, proizvodnja gljiva, kooperantska proizvodnja krastavca kornišona. U protekle tri godine za sufinansiranje projekata u poljoprivredi utrošeno 278.518,00 KM. Ovim sredstvima sufinansirani su projekti za 75 poljoprivrednih proizvođača sa 50%. Kroz sufinansiranje ovih projekata nabavljena je nova mehanizacija, plastenici, zasnovani voćni zasadi, nabavljena protugradna zaštita, nabavljene sušare za voće, te hladnjače.

Poljoprivredni sektor u BiH i dalje ostaje ekonomski važan i predstavlja integralni dio privrede, čineći važan izvor zapošljavanja za stanovnike ruralnih područja.U svim zemljama pa i u našoj, poljoprivreda ne može pratiti produktivnost kao ostale privredne grane što i jeste suština problema i razlog zbog čega su sve zemlje, a naročito one sa razvijenom ekonomijom uvele jake sisteme subvencija kako podršku razvoju tako i podršku očuvanju dostignutog nivoa poljoprivredne proizvodnje.

Lokalna zajednica nije dovoljno jaka da obezbijedi financijska sredstva koja bi u većem obimu pomogla  razvoju komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava ali istovremeno ulagala i u razvoj prerađivačkih kapaciteta.Bez jasne strategije na nivou države, zatim entiteta i kantona pa tek onda lokalnih zajednica nerealno je očekivati  veći napredak u ovoj oblasti. Te strategije moraju biti usaglašene sa jasno definisanim zadacima i smjernicama. Mora se voditi računa da isplata poticaja sa viših nivoa vlasti bude na vrijeme a ne kao do sada da se čeka po dvije ili više godina, da se upute mijenjaju više puta u toku proizvodne godine i slično.

„ Gradska uprava Bihaća će i dalje kroz program podrški poticati poljoprivrednu proizvodnju ali će se usmjeriti i na nove aktivnosti kao što su pomoć i olakšice prilikom pribavljanja građevinske dozvole za štalske i druge pomoćne objekte na poljoprivrednom gazdinstvu kako bi pomogli našim poljoprivrednicima da se pripremaju za predpristupne fondove EU. Ovo je također nešto novo o čemu bi trebali razmišljati i na višim nivoima vlasti. Pored svega pobrojanog i dalje će se raditi na pronalaženju investitora koji su spremni otvoriti prerađivačke pogone na području Grada Bihaća što je također jedan od preduvjeta bržeg i značajnijeg razvoja poljoprivrede na ovom području“-  ističe Emrulović.

Komentari